Evropska unija kaznila Intel sa rekordnih milijardu evra

Kompanija Intel, najveći svetski proizvođač procesora, „pogođena“ je rekordnom kaznom od 1,06 milijardi evra, koju joj je izrekla Evropska komisija, zbog zloupotrebe dominantne tržišne pozicije i nedozvoljene poslovne prakse podsticanja proizvođača da kupuju njene proizvode. To je jedna od najvećih kazni koju je izrekla Evropska komisija i prevazilazi kaznu svojevremeno „odrezanu“ Microsoftu (zbirno oko milijardu evra) i prošlogodišnju kaznu od 896 miliona evra, koju je zbog nameštanja cena morao da plati proizvođač stakla, kompanija Saint-Gobain.

Međutim, izrečena kazna nije ni blizu maksimalne kazne koju Evropska komisija ima pravo da izrekne. Najveća dozvoljena kazna je ograničena na deset procenata godišnjeg globalnog prometa kompanije. S obzirom na to da je Intel 2008. godine prijavio promet od 37,6 milijardi dolara, mogao je da bude kažnjen sa blizu četiri milijarde dolara.

„Intel je oštetio milione evropskih potrošača namernim delovanjem sa ciljem da na dugi niz godine istera rivale sa tržišta računarskih procesora“, rekla je Neli Kros, komesar Evropske unije za zaštitu konkurencije. „Imajući to u vidu, visina kazne ne bi trebalo da bude iznenađenje“, dodala je ona. Osim toga, Neli Kros je naložila Intelu da „trenutno prestane sa nedozvoljenom poslovnom praksom“.

Intelov slučaj datira iz 2000. godine, kada je njegov glavni rival, kompanija Advanced Micro Devices (AMD), podnela pritužbu da je proterana sa tržišta zbog nefer marketinške prakse Intela. AMD je optužio Intel da nudi nelegalne rabate proizvođačima računara ukoliko uspeju da isteraju njegove konkurente sa tržišta.

Intel je formalno dospeo pod istragu 2007. godine. Prošle godine slučaj je proširen, kada je Evropska komisija optužila Intel da je davao izdašan rabat najvećem evropskom lancu IT prodavnica Media Markt kako bi onemogućio svog najvećeg konkurenta, kompaniju AMD. U središtu slučaja je tržište procesora x86. U prvoj zvaničnoj primedbi, Komisija je identifikovala niz nedozvoljenih poslovnih praksi Intela, počev od uslovnih rabata za proizvođače originalne opreme (OEM) koje bi dobijali samo ako sve ili većinu potreba za procesorima obezbeđuju od Intela, do ponuda sa cenama manjim od proizvođačkih na tenderima za strateške kupce.

Zvaničnici Intela su stalno poricali neodzvoljeno ponašanje. „Naša poslovna politika i praksa su zakonite, prokonkurentne i dobre za kupce“, izjavljivali su oni.

Većina advokata očekuje da će Intel uložiti žalbu. „Pravovremenost i troškovi su glavna pitanja za bilo koju kompaniju koja ulaže žalbu, ali vredi sačekati ako je u igri važan pravni princip“, kaže Džon Fazant iz advokatske kuće Hogan & Hartson. Intel može da traži i suspenziju odluke komesara ukoliko dokaže da mu ta odluka nanosi nepopravljivu štetu.

Prema podacima istraživačke kompanije IDC, Intel dominira tržištem procesora za personalne računare. Krajem 2008. godine tržišni udeo kompanije je iznosio 81,9 posto, dok je AMD-ov udeo na tržištu bio 17,7 posto.

Intel je slične probleme imao i u drugim delovima sveta. Japanska komisija za fer trgovinu je 2005. godine presudila da je Intel zloupotrebio svoj monopolski položaj. Prošlog juna je južnokorejska komisija kaznila Intel sa 21 milion dolara zbog zloubotrebe dominantne tržišne pozicije i nuđenja popusta dvema tamošnjim kompanijama ukoliko one uspeju da „izguraju“ AMD sa tržišta. Intel je uložio žalbu i ona još nije rešena. Kompanija je trenutno i pod istragom Savezne komisije za trgovinu SAD.

|Search:Find More About Evropska unija kaznila Intel sa rekordnih milijardu evra|

[ad#ad-post1]

tnews