Da li nam tehnološki napredak donosi više slobodnog vremena?

Napredna tehnologija pomaže da se zadaci obave lakše i čak četiri sata brže, ali pritisak rokova i želja za više slobodnog vremena i dalje su prisutni. Savremeno društvo sklono konstantnom stvaranju novih obaveza

Beograd, 16. maj 2013. – Polemike oko toga koliko su nam različita tehnološka rešenja dala mogućnost da budemo efikasniji u izvršavanju svakodnevnih poslovnih obaveza i bolje raspolažemo slobodnim vremenom, a koliko nas „uvlače“ u začarani krug novih zadataka, uvek su zanimljiva tema.

Nedavno istraživanje1 kompanije Visa Inc. otkrilo je ljudi veruju da je tehnološki napredak doprineo nedeljnoj uštedi vremena od čak šest sati u odnosu na period pre 10 godina, međutim tri četvrtine ispitanika i dalje oseća pritisak prilikom organizacije vlastitog vremena.

Prema rezultatima istraživanja VisapayWave Currency of time, više od 75 posto ljudi (77.5%) oseća se zaposlenijim, od čega je više od 40 posto ispitanika (42.5%) kazalo da je kod njih taj osećaj prilično izražen. Zanimljivo je da su ljudi koji primećuju najveću uštedu vremena prouzrokovanu tehnološkim napretkom kazali da su danas zaposleniji nego ranije, što ukazuje na to da se zadaci brže obavljaju, ali brže stižu i nove obaveze.

Na vrhu liste aktivnosti kojima bi se ljudi bavili kada bi imali više slobodnog vremena su druženje sa porodicom i prijateljima (33.1 %) i hobi (31.2 %). Vreme posvećeno nama samima sa 16% nalazi se nisko na listi, ali istraživanje otkriva kako sve veća ušteda vremena uzrokuje rast želje za rekreacijom i zdravim načinom života.

 

Paul Spoonley, profesor sa katedre humanističkih i društvenih nauka Univerziteta Massey tvrdi kako činjenica da se ljudi osećaju zaposlenijima iako im tehnologija štedi vreme, ne predstavlja iznenađenje:

 

„Mogućnost trenutne komunikacije podrazumeva stapanje nekadašnjih granica između poslovnog i porodičnog sveta. Granice postaju nejasne. Tehnologijom možemo uštedeti dosta vremena pri obavljanju određenih zadataka, ali ona takođe stvara nove obaveze, zbog čega mnogi imaju potrebu da stalno nešto proveravaju na Internetu ili odgovaraju na tekstualne poruke. Upravo te savremene navike stvaraju osećaj zaposlenosti“.

 

Vladimir Đorđević, regionalni menadžer kompanije Visa Inc. smatra kako će uvođenje tehnologija poput beskontaktnog plaćanja računa, koje korisnicima kreditnih kartica omogućava obavljanje kupovine u iznosu do 80 dolara bez unosa PIN-a, odnosno potpisa na priznanici, ubrzati svakodnevnu kupovinu i smanjiti vreme koje trošimo čekajući u redovima.

 

„Pokrenuli smo VisapayWave Currency of Time istraživanje kako bismo istražili uticaj tehnologije na naše živote i proverili jesmo li bogatiji ili siromašniji u odnosu na prošlu deceniju. Danas pokušavamo da obavimo što više aktivnosti tokom jednog dana, što pre nije bio slučaj, a tehnologija nam zaista može pomoći da uštedimo deo vremena. Beskontaktno plaćanje koje omogućava VisapayWave, korisnicima donosi brže obavljanje bankarskih transakcija, posebno onda kada je to zaista bitno – prilikom plaćanja hrane na stadionu, goriva na benzinskim pumpama u trenucima nedeljne kupovine u supermarketima.“

 

Visa istraživanje pokazalo je da kupci koji koriste VisapayWave placanja obavljaju čak četiri puta brže od kupaca koji koriste tradicionalne kartice.

Na pitanje koje bi poslove želeli da obavljaju četiri puta brže nego što to čine sada, ispitanici su bili vrlo određeni – skratiti vreme provedeno čekajući na telefonskim linijama pozivnih centara (45.3%), obavljajući nedeljnu kupovinu u supermarketima (20.9%) i vozeći se od kuće do posla i nazad (19.9%).

Caroline Ada, direktorka Visa-e zadužena za poslovanje na područiju Novog Zelanda i Južnog Pacifika, objašnjava beskontaktnu tehnologiju:

„Korisnici VisapayWave kartica jednostavno prislone svoje kartice uz posebne beskontaktne čitače, mahnu karticom i to je sve; reč je o znatno jednostavnijem rešenju od gotovinskog ili bilo kog drugog oblika plaćanja. U proseku 59% stanovnika Novog Zelanda plaćanje računa izvršava elektronskim putem, dok se 17% služi gotovinskim plaćanjem. Taj podatak Novozelanđane svrstava u sam vrh liste naroda koji koriste elektonske načine plaćanja računa, a verujemo da će se taj trend nastaviti ako korisnicima ponudimo mogućnost plaćanja bočice vode ili šoljice kafe običnim prelaskom kartice ispred čitača“, ističe Ada.

Istraživanje Visa-e pokazalo je i to da su muškarci u odnosu na žene skloniji korišćenju beskontaktnih kartica (42.5% muškaraca nasuprot 37.7% žena), kao i da su spremniji da se u potpunosti odreknu korišćenja gotovine kada bi takvo rešenje bilo moguće ( 43.4% muškarci i 33.7% žene).

Kada se u obzir uzmu generacijske razlike, mladi ljudi između 18 i 24 godine najspremniji su da  odustanu od korišćenja gotovine, a istovremeno su imali najmanje novca u svojim novčanicima, što potvrđuje njihovu naklonost elektronskim oblicima plaćanja.

Vladimir Đorđević dodaje da će beskontaktno plaćanje poslužiti kao temelj za sve buduće inovacije na području plaćanja računa.

„Near Field Communication (NFC) svojim delovanjem u potpunosti transformiše industriju plaćanja dok nas VisapayWave tehnologija, zajedno s prihvatanjem inovacija od strane korisnika, vodi korak bliže sveprisutnosti mobilnog plaćanja računa“.

VisapayWave bazira se na tehnologiji  sigurnosnog  EMV standarda za čip kartice, koji korisniku omogućava nekoliko nivoa sigurnosti uključujući ultra-kratki domet čitanja i zaštitno kodiranje kartice. Uz beskontaktno plaćanje računa, kartica nikad ne napušta stisak ruke vlasnika, čime se smanjuje mogućnost njenog gubitka.

Takođe, korisnici su dodatno zaštićeni putem Visa’s Zero politike odgovornosti, koja garantuje da se korisnik neće smatrati odgovornim za neovlašćeno izvršavanje transkacija, ako je prethodno preduzeo sve razumne mere opreza kako bi zaštitio svoju karticu.
Dodatne informacije možete potražiti na internet adresi –  www.visapaywave.co.nz

newsmaster